Friday, January 27, 2012

Ti-dimounn toultan ramas beze

Ti-dimounn ki toultan ramas beze,

Zotmem ki dignite napa respekte.

Parski zot pov seki enan abiz lor zot,

Se zotmem pli souvan lamin dan minot.


Seki mizer ki gagn maltrete,

Fer zot travay apresa pale peye.

E kan gagn peye se zis de ti sou,

Kan zot rezerbe demande si zot fou.


Zot viktim toutsort lamizer,

Materyel, intelektiel ek mem idantiter.

Mem si anvi sort dan lamizer nwar pa konin kot pou ale,

Ek dikou bizin kourbe ek demann sarite.


Ti dimounn touletan ramas beze,

Pa fasil trouv zot plas dan sosiete.

Dan lavi zot viv bokou malsans,

Pou trouv lalimier oblize bliye zot konsians.


Par tou fleo ti-dimounn touse,

Dan sosiete zot-mem met de kote.

Enan kitsoz ki fer pou zot avanse,

Donn zot seki zot bizin li pa priorite.


Seki enan larzan lor later ki lerwa,

Dan tou sirkonstan zot mem enan plis drwa.

Kan fer kiksoz pou dimounn mizer bizin mediatize,

Azir par lintere, pa avek bonn volonte me zis pou lizie.


Parfwa zot gagn maltrete koman lisien,

Me ki pou fer bizin konbat pou enn meyer landemin.

Seki fer ti maler tini se zis so lespwar,

« Demin li pou meyer ! », wi ladan zot krwar.


Dan zot lespri zot mazinn enn meyer lavenir,

Avek bokou zefor avans ver enn bon fitir.

Sak zour dan silans bondie tann zot lapriyer,

Ek mazinin kifer ti-dimounn toultan ramas beze.

Wednesday, January 25, 2012

Bizin reve dan lavi !

Bizin reve dan lavi,

Sa pou permet nou reisi.

Koman enn gro vag rev amenn nou lwin,

E la nou kapav al ver nou destin.


Kan rev dan nou latet tou kouler,

Sa permet nou pa tro soufer.

Koman enn fize rev amenn nou dan lespas,

Nou sorti dan koltar traka ek pa tas dan lapas.


Kan nou reve nou santi nou lib,

Reve fer nou konpran narnien pa inposib.

Letan pou nou li zis enn gran temwin,

Enn semin ki amenn nou ver nou destin.


Kan nou rev lizie ouver nou arive,

Lipie lor later nou kapav persevere.

Avek letan kan nou get deryer,

Larm koule lazwa ranpli nou leker.


Enn rev se premien pa enn reisit,

E li donn lafors pou ale mem ziskan bit.

Kan nou gagn kouraz pou viv nou bann rev,

Zot simant nou lavi kouman enn bon lasev.


Parfwa nou bizin trouv pli lwin ki lezot,

Ek pa plinnien krwar ki tou maler nou fot.

Bann seki inn arive ek reisi,

Inn konpran ki bizin reve dan lavi.

Thursday, January 19, 2012

Mo inn fer enn vwayaz dan letan

Mo inn fer enn vwayaz dan letan,
Seki mo pe dir li pa insinifian.
An enn segond mo lekor dezintegre,
Mo vwayaz dan enn tinel pou al dan le pase.

Pli vit ki vites lalimier mo peze mo ale,
Mo retourn swasant-an an aryer pou explore.
Mo etone koman sa li posib,
Tou vre narnien pa invizib.

Dimounn ankor mars pieni,
Mo sanz bataz pou pas inapersi.
Mo marse e mo respir parfin boner,
Dimounn bien zanti ek enan bon leker.

Bann fami viv dan ti lakaz lapay,
Pou resi avanse dan zardin tou travay.
Larzan isi penan valer enan zamin inn tous li,
Enan gran gran bitasion e partou mo la bienveni.

Mo inn fer enn vwayaz dan letan,
E mo’nn dekouver Rodrig danstan lontan.
Dan sa letan-la tou dimounn isi ti solider,
Lepep Rodrige ti enan bokou valer.

Bann madanm ek mamzel bien abiye,
Touzour kan zot pas ek ou zot riye.
Bann dimounn sa lepok enan bon manier,
Zot respekte zot lekor ek enan saler dan zot leker.

Tou Rodrige soude e form enn sel fami,
Konpoz zot kamarad san bizin gat zami.
Dan samdi reni pou fet sega lakordeon,
Sakenn koman li ete ek so ti don.

Mo emerverye par bote mo ti zil,
Mo trouve tou kalm ek tou trankil.
Dimounn onet ek konn viv bien,
Ant zot zot valoriz bann lien.

Kan enan enn fet tou dimounn zwenn,
Sakenn amenn so kontribision selon so domenn.
Kan enan enn ka malad ou lamor,
Tou dimounn marye pike ek tonm dakor.

Pwason dan sa lepok li labondans,
Nek zet enn batatran san perdi pasians.
Fri lapes toultan al dan lapartaz,
Ti enan enn vre zwad-viv dan tou lakaz.

Later ti donn bokou nouritir ki fortifian,
Ek konsernan zot lasante, dimounn bien vizilan.
Mem si ti manz diri zis kan lanin,
Dimounn bien sivilize, respekte zot prosin.

Mo lizie ouver plitar mo inn retourn dan letan zordi,
Personn pa inn konin si mo inn absan kan mo revini.
Avek nostalzi mo retourn ver le prezan,
Kontan ki mo inn fer enn vwayaz dan letan.

Tuesday, January 10, 2012

NOU POU REISI

Nou pou reisi,
Dan tou nouvo defi.
Devan responsabilite,
Nou pa pou rekile.

Fer Konfians,
Enan pasians.
Enan enn plan pou sakenn,
Sakenn so don, so domenn.

Tou bann obstak nou pou traverse,
Avek kouraz nou afront difikilte.
Persevere pa bes lebra,
An tomem enan lafwa.

Nou zetwal pe briye,
Anou azir ek zenerozite.
Kan Bondie avek nou,
Ki sennla kapav kont nou?

Sak ti grin disel inportan,
Sakenn so kapasite, so talan.
Napa gagn per,
Nou enan nou valer.

Sakenn de nou enn hero,
Malgre nou febles, nou defo.
Malgre tanpet nou pou tini,
E ansanm nou pou reisi.

Thursday, January 5, 2012

Bananin bann Rodrige

Bananin bann Rodrige,
Ala ki nou konn selebre.
Fode ou viv pou ou konnin,
Kouman li enn gran festin.

Lavanvey lanin granmatin ou tann koson kriye,
Pa tarde pou ou bon laviann pou fer roti pare.
Tou bann manb lafami koste komans preparasion,
Partou kote enan enn mari gran leksitasion.

Depi reveyon bann premien bout roti lor latab,
Zanfan koman grandimounn pare pou pas a tab.
Kan minwi sonnin bann petarad pou marnin,
E dan sa ler tou dimounn pou manze vant plin.

Dan Rodrig penan pli gran fet ki bananin,
Touzour nou selebre avek enn regar lor demin.
Le premien Zanvie tou dimounn pou al lames,
Depi so zanfan, so gran dimounn, vieyar kouman zenes.

Nou tou nou dir mersi bondie pou so prezans,
Nou konfie li nouvo lanin avek konfians.
Apre lames paran fer fet pou zanfan,
Dan lazwa zanfan fer fet pou paran.

Lor latab konpot, vinnday, roti poul roti koson,
Enan osi zoli zoli boutey ek toutsort labwason.
Enn gran latab ranpli ek bon bon manze,
Menm bann seki gourman lizie vire.

Sakenn inn aste enn zoli ti bataz,
Lamizik marnin tou vibre mem fetaz.
Lor tou figir enan enn zoli sourir ,
Bananin enan enn gran plas dan nou kiltir.

Ziskan lerwa bwar pou al vizit tou fami,
Biensir pa pou negliz tou bann zami.
Nou pli gran valer dan selebrasion se solidarite,
E li mem bien prezan dan bananin bann Rodrige.

Anou selebre nou kreolite

Anou selebre nou kreolite,
Ansanm dan enn lanbians serye.
Zwe lamizik, nou sante danse,
Zanfan kouman grandimounn nou amize.

Ansanm vini nou rasanble e selebre,
Dife pou alimin, latmosfer pou sofe.
Lasal vert inn bien dekore,
Lor latab enan tou sort manze.

Dirimay, zariko rouz ek rougay pwason sale,
Samem nouritir tou Rodrige kontan manze.
Enan osi bon bon asar kinn prepare,
Avek ennta lezot ti pla ki’nn mizote.

Lamizik tradisionel pe large,
Pa kapav reste anplas lekor pe vibre.
Tou bann artist inn vini bien inspire,
Kan nou ale nou tou pou’nn satisfe.


Festival kreol organize sak lanin,
Vini nou amize lamin dan lamin.
Bann frer ser losean indien invite,
Kouman enn sel fami nou partaze.

Ansam nou valoriz nou kiltir,
Limem fondasion nou fitir.
Dan lazwa nou marye pike,
Anou selebre nou kreolite.

Mo kontan mo pei

Mo kontan mo pei

Mo kontan mo pei,
Tou isi bien zoli.
Kan mo ale mo sagrin,
Mo ere kan mo retournin.

Lamour ti dan mo lespri,
Samenm inn permet mwan tini.
Pou mo pep mo inn ale,
Wi pou li kapav avanse.

Mo kontan mo pei,
E mo la pou servi.
Dan tou mo pei pas avan,
So lintere devan touletan.

Kan mo trouv twa,
li enn gran lazwa.
E kan to la,
Mo san traka.

Mo rev, se trouv twa pe progrese,
E mo pep viv enn vre liberte.
Kan tou dimounn edike,
Nou pou konn progre.

Vini ansanm nou bouze,
Lamin dan lamin nou avanse.
Limenm ki donn sans mo lavi,
Plis ki tou mo kontan mo pei.